{"id":5363,"date":"2023-06-18T15:07:27","date_gmt":"2023-06-18T13:07:27","guid":{"rendered":"https:\/\/mojevijesti.ba\/?p=5363"},"modified":"2023-06-18T15:07:27","modified_gmt":"2023-06-18T13:07:27","slug":"sta-predstavljaju-hormoni-i-cemu-sluze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/2023\/06\/18\/sta-predstavljaju-hormoni-i-cemu-sluze\/","title":{"rendered":"\u0160ta predstavljaju hormoni i \u010demu slu\u017ee?"},"content":{"rendered":"<p>Hormoni su jedinjenja koja se lu\u010de direktno u krv, a \u00a0reguli\u0161u rast, reprodukciju, metabolizam, pokret, disanje itd. \u00a0Hormoni su zapravo hemijski glasnici koji prenose \u201cporuku\u201d do ciljne \u0107elije na kojoj se nalazi specifi\u010dni receptor. Receptori su posebne tvorevine naj\u010de\u0161\u0107e proteinske strukture, koji se nalaze na samim \u0107elijama (nekada i unjihovoj unutra\u0161njosti), te se na taj na\u010din prepoznaju hormoni sa svojim receptorima na ciljnim \u0107eijama, nakon \u010dega reaguju sa njima i nizom hemijskih procesa ostvaruju svoj efekat.<\/p>\n<p><strong>\u010cemu slu\u017ei i \u0161ta je endokrini sistem?<\/strong><\/p>\n<p>Endokrini sistem je \u017elezdani sistem ljudskog organizma. U \u017elezadama se, pod uticajem spolja\u0161nje ili unutra\u0161nje sredine, sinteti\u0161u <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Hormoni\">hormoni<\/a>. Ovakvom reakacijom na informacije iz spolja\u0161njosti ili unutra\u0161njosti organizma ostvaruju se mnoge funkcije: rast, razvoj, seksualne aktivnosti, metabolizam, koli\u010dina vode i minerala u organizmu i dr.<\/p>\n<p>Bilo koja neravnote\u017ea u hormonima mo\u017ee uticati na brojne bitne funkcije \u017eenskog organizma kao i na celokupni metabolizam tela. Urednost menzesa<strong>, <a href=\"https:\/\/www.ginekologmilosradovic.rs\/amenoreja-izostanak-menstruacije-uzroci-dijagnostika-i-lecenje\/\">neuredna krvarenja<\/a><\/strong>, nastanak odliva, neplodnost, nastanak cisti, gojaznost, spontane poba\u010daje, povi\u0161en krvni pritisak i \u0161e\u0107er u krvi, policisti\u010dan porem\u0107aj jajnika, nervozu, varenje, funkciju bubrega i jetre, nedostatak ovulacija, pojavu polipa, ubrzan rast mioma i tumora dojki, opadanje kose i jos mnoge druge!<\/p>\n<p>\u017d<strong>lezde endokrinog sistema su:<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>jajnici i testisi<\/li>\n<li>\u0161titna \u017elezda<\/li>\n<li>hipotalamus<\/li>\n<li>hipofiza<\/li>\n<li>paratiroidne \u017elezde<\/li>\n<li>timus (grudna \u017elezda)<\/li>\n<li>pankreas<\/li>\n<li>nadbubre\u017ena \u017elezda<\/li>\n<li>epifiza (pinealna \u017elezda)<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Hormonski status<\/strong><\/p>\n<p>Endokrini sistem, kao \u0161to je gore navedeno kontroli\u0161e veliki broj funkcija u organizmu, pa samim tim i reprodukciju. Jedno od najva\u017enih ispitivanja prilikom le\u010denja steriliteta je analiza reproduktivnih i tireodnih hormona. Odstupanje od referentnih vrenosti ovih hormona mo\u017ee nas dodatno usmeriti na dalja ispitivanja.<\/p>\n<p><strong>Kada se radi hormonski status<\/strong><\/p>\n<p>Bazalni hormonski status pokazuje vrednosti hormona izme\u0111u 2-5 dana menstrualnog krvarenja. \u00a0Nekada se rade setovi hormona 7, 14 i 21 dana ciklusa. Tom prilikom se analiziraju vrednosti slede\u0107ih hormona:<\/p>\n<p><strong>E2 (estrogen, estradiol)<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Ovaj hormon lu\u010di se tokom prve folikularne faze menstrualnog ciklusa, i njegove najvi\u0161e vrednosti su pred ovulaciju, a nakod toga sledi postepeni pad (ukoliko ne dodje do oplodnje). Nivo estradiola se zna\u010dajno smanjuje u menopauzi. Ovi hormoni deluju preko receptora u materici, hipotalamusu i hipofizi, vagini i dojki i dr. U toku puberteta omogu\u0107avaju razvoj polnih organa i drugih sekundarnih polnih osobina. Estrogeni deluju na ko\u0161tanu masu tako \u0161to spre\u010davaju apsorpciju, ali i pozitivnio deluju na izgradnju kosti. Tako\u0111e, pove\u0107avanjem nivoa HDL u krvi, te spre\u010davanju proces ateroskleroze.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Progesteron\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Progesteron je hormon koji dominira u drugoj fazi (lutealnoj) menstrualnog ciklusa. On se lu\u010di u \u017eutom telu jajnika nakon ovulacije. Merenjem vrednosti sedam dana nakon o\u010dekivane ovulacije (21. dan ukoliko ciklusi traju 28 dana) konstatuje se da li pacijentkinja ima ovulaciju. Pod uticajem progesterona endometrijum se priprema za implantaciju oplo\u0111ene jajne \u0107elije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Hormoni hipofize: FSH i LH i za\u0161to su bitni?<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Hipotiza je zadu\u017eena za lu\u010denje oba ova hormona. FSH\u00a0i\u00a0LH\u00a0u zajedni\u010dkom delovanju su glavni hormoni koji uti\u010du na stvaranje folikula i razvoj jajnih \u0107elija u jajniku. Nivo FSH hormona se veoma \u010desto pove\u0107ava u menopauzi. Hipofiza po\u010dinje da ga lu\u010di vi\u0161e zbog sve slabijeg lu\u010denja polnih hormona i senzitivnosti jajnika za ova dva hormona u periodu menopauze.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 a.) &#8211;FSH (folikulostimuliraju\u0107i hormon)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Ovaj hormon podsti\u010de rast folikula u jajniku, FSH je i jedan od pokazatelja ovarijalne reserve, povi\u0161ene vrednosti FSH nas upu\u010duju na smanjenu funkciju jajnika.<\/li>\n<li>Njegova glavna uloga je stimulisanje rasta folikula kod \u017eena (kao i spermatogeneze kod mu\u0161karaca). Stimuli\u0161u\u0107i produkciju estrogena, estrogen posledi\u010dno dovodi do pove\u0107anja debljine endomerijuma. On je hormon pod \u010dijim se dejstvom u svakom ciklusu selektuje i podsti\u010de rast par manjih folikula od kojih \u0107e se daljim rastom uglavnom samo jedan folikul razviti do nivoa tercijarnog folikula, ovulirati i dati zrelu jajnu \u0107eliju. Paralelno sa rastom folikula odre\u0111ene \u0107elije (granuloza \u0107elije) folikula sve vi\u0161e lu\u010de estradiol \u2013 jedan od osnovnih estrogena \u010diji visok nivo sistemom negativne povratne sprege suprimira lu\u010denje FSH u hipofizi i smanjuje njegov nivo. Sa starenjem \u017eene i smanjenjem njene ovarijalne rezerve rast folikula i proizvodnja estrogena je sve manja tako da u odsustvu negativne povratne sprege organizam poku\u0161ava ja\u010de da stimuli\u0161e jajnik ve\u0107om proizvodnjom FSH. Posledica toga je da su bazalne vrijednosti ovog hormona (od 2. do 5. dana ciklusa) u ovoj situaciji pove\u0107ane.To je osnova za jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih testova u proceni ovarijalne reserve (bazalni nivo FSH) koji ginekolozi koriste u svakodnevnom radu. Visoke vrednosti FSH u ovom periodu ukazuju na smanjenje ovarijale rezerve, odnosno smanjen potencijal jajnika da daje ovulacije i zrele jajne \u0107elije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 b.) &#8211;LH (luteiniziraju\u0107i hormon)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>hormon koji pratimo na sredini menstrualnog ciklusa, kao i u lutealnoj fazi. Njegov pik nas upu\u0107uje na to da je kod pacijentkinje do\u0161lo do ovulacije (14.dana, ukoliko ciklusi traju 28 dana). Takodje odgovoran za period pripreme za implantaciju oplo\u0111ene jajne \u0107elije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PRL (prolaktin)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>prolaktin je hormon zadu\u017een za podsticanje mle\u010dnih \u017elezda i njihove pripreme za dojenje, kao stimulisanje lu\u010denja mleka nakon poro\u0111aja. S obzirom da zavisi od rada hipofize, njegove vrednosti variraju tokom dana i menstrualnog ciklusa. Me\u0111utim, lu\u010denje hormona prolaktina igra veoma va\u017enu ulogu i u procesu ovulacije. Hiperprolaktinemija tj. pove\u0107ane vrednosti prolaktina, blokiraju lu\u010denje FSH i gonadotropina, \u0161to mo\u017ee biti jedan od uzroka steriliteta. Hiperprolaktinemija je stanje koje jako ometa proces ostajanja u drugom stanju ali se na sre\u0107u mo\u017ee lako izle\u010diti. Prolaktin se \u010desto meri vi\u0161e puta u toku jednog dana i to se tada zove Dnevni profil prolaktina. Obi\u010dno se meri 2h posle budjeja.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>T (testosteron)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>ovo je glavni androgeni (mu\u0161ki) hormon. Kod \u017eena, kao i kod mu\u0161karaca, testosteron se sinteti\u0161e u odre\u0111enoj koli\u010dini u nadbubre\u017enim \u017elezdama, kod \u017eena se najve\u0107im delom stvara u jajnicima, a \u00a0kod mu\u0161karaca u testisma. Nivo testosterona pove\u0107ava se tokom trudno\u0107e i varira tokom menstrualnog ciklusa. Kod pacijentkinja povi\u0161ene vrednosti testosterona mogu ukazivati na <strong><a href=\"https:\/\/www.ginekologmilosradovic.rs\/policisticni-jajnici\/\">sindrom policisti\u010dnih jajnika<\/a><\/strong>, ali i na ozbiljnija oboljenja.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>SHBG (sex hormone binding globuline)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>u prevodu ovo je glikoprotein koji vezuje polne hormone. Seks-hormon vezuju\u0107i globulin se sinteti\u0161e se u jetri, va\u017ean je za vezivanje i transport testosterona. Vrednosti seks-hormon vezuju\u0107eg globulina mogu biti povi\u0161ene u kasnoj trudno\u0107i ili nakon uzimanja estrogena. U problemima steriliteta je veoma va\u017ean je njegov odnos sa testosteronom.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>AMH (Antimilerov hormon)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diagnostics\/22681-anti-mullerian-hormone-test\">Antimilerov hormon<\/a><\/strong> predstavlja najvi\u0161e i naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107en pokazatelj ovarijalne rezerve. Njegova vrednost se mo\u017ee meriti bilo kog dana menstrualnog ciklusa, jer nije podlo\u017ean varijacijama pod uticajem gonadotropina i drugih faktora. Merenjem nivoa AMH u krvi mo\u017ee se predvideti nastupanje promena vezanih za perimenopauzu . AMH je hormonski marker kojim se kvantitativno predvi\u0111a rezerva jajnika, poma\u017ee u predikciji vremena menopauze i najbitnije, predikciji ovarijalnog odgovora i \u0161ansi za trudno\u0107u u postupcima vantelesne oplodnje.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Insulin<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Insulin &#8211; hormon pankreasa koji omogu\u0107ava ulazak glukoze u \u0107elije. \u0106elije na\u0161eg organizma najve\u0107i deo energije dobijaju iz glukoze. Kod insulinske rezistencije, Glukoza ne mo\u017ee da u\u0111e u \u0107elije i nagomilava se u krvi. Pankreas potom lu\u010di jo\u0161 vi\u0161e insulina, u poku\u0161aju da ipak ubaci glukozu u \u0107elije i tako ih nahrani. Kao rezultat u krvotoku u telu se pove\u0107avaju koncentracije glukoze i insulina. Hiperinsulinemija je povi\u0161en nivo insulina u organizmu, a hiperglikemija \u0161e\u0107era.<\/li>\n<\/ul>\n<p>One pove\u0107avaju rizik od nastanka dijabetesa i sr\u010danih oboljenja. Javlja se kod \u017eena od 20 do 30 godina, u 95 odsto slu\u010dajeva kod onih koje nisu ra\u0111ale. Kod 70 odsto pacijentkinja sa PCO sindromom postoji insulinska rezistencija.<\/p>\n<figure id=\"attachment_5368\" aria-describedby=\"caption-attachment-5368\" style=\"width: 579px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-5368\" src=\"https:\/\/mojevijesti.ba\/wp-content\/uploads\/2023\/06\/dopamin-formula-300x169.jpg\" alt=\"dopamin formula\" width=\"579\" height=\"326\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-5368\" class=\"wp-caption-text\">dopamin formula<\/figcaption><\/figure>\n<p>Podaci nam ukazuju da je poreme\u0107aj insulina prisutan kod 80 odsto gojaznih osoba sa PCO sindromom i samo 30-40 odsto pacijentkinja koje imaju ovaj sindrom, ali nisu gojazne.<\/p>\n<p>Spotani poba\u010daji su u\u010destaliji kod pacijentkinja sa insulinskom rezistencijom i hiperinsulinemijom zbog naru\u0161ene regulacije metabolizma \u0161e\u0107era.<\/p>\n<p>Osnovne preporuke za le\u010denje insulinske rezistencije su iste za sve &#8211; pravilna ishrana, redovna fizi\u010dka aktivnost i lekovi ili dodaci ishrani.<\/p>\n<p><strong>Test optere\u0107enja glukozom<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Test krvi kojim se utvr\u0111uje nivo \u0161e\u0107era i insulina u krvi;<\/li>\n<li>Radi se nakon obroka ili tako \u0161to u laboratoriji popije odre\u0111ena koli\u010dina glukoze, a zatim se u odre\u0111enim vremenskim razmacima vadi krv;<\/li>\n<li>Traje 2-3 sata;<\/li>\n<li>Slu\u017ei za dijagnostiku poreme\u0107aja odgovora organizma na metabolizam \u0161e\u0107era.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>TSH (tiroidni stimuli\u0161u\u0107i hormon \u2013 tireotropin)\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>tiroidni stimuli\u0161u\u0107i hormone deluje na \u0161titastu \u017elezdu, tako \u0161to stimuli\u0161e lu\u010denje hormona T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin). Poreme\u0107aji funkcije \u0161titaste \u017elezde su veoma \u010desti. Na smanjen rad \u0161titaste \u017elezde ili hipotireozu, ukazuju povi\u0161ene vrednosti TSH. Kod pacijentkinja u postupku vantelesne oplodnje i blago povi\u0161ene vrednosti TSH je potrebno korigovati. Suprotno ovome, sni\u017eene vrednosti TSH uz visoke nivoe T3 i T4 nas upu\u010duju na hipertireozu. Bitni su jer jako mogu uticati na plodnost \u017eene.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Inhibin B\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>hormon koga sinteti\u0161u \u0107elije u jajniku. Inhibin B tj. njegove vredosti mogu biti pokazatelji ovarijalne rezerve I funkcije jajnika. Nivo inhibina B pada ispod granica referentnih vrednosti 4 do 5 godina posle menopauze. Vrednosti ovog hormona variraju tokom menstrualnog ciklusa, najvi\u0161e su tokom folikularne faze, a najni\u017ee sredinom lutealne faze menstrualnog ciklusa. Posle menopauze vrednosti inhibina B znatno opadaju.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hormoni su jedinjenja koja se lu\u010de direktno u krv, a \u00a0reguli\u0161u rast, reprodukciju, metabolizam, pokret, disanje itd. \u00a0Hormoni su zapravo hemijski glasnici koji prenose \u201cporuku\u201d do ciljne \u0107elije na kojoj se nalazi specifi\u010dni receptor. Receptori su posebne tvorevine naj\u010de\u0161\u0107e proteinske strukture, koji se nalaze na samim \u0107elijama (nekada i unjihovoj unutra\u0161njosti), te se na taj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":5366,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_siteseo_robots_primary_cat":"","footnotes":""},"categories":[34],"tags":[45],"class_list":{"0":"post-5363","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-zdravlje","8":"tag-hormoni"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5363"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5363\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/modusportal.ba\/mojevijesti\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}